Pagina:Viaggio in Dalmazia.djvu/174


dic’egli, la di cui corrente perenne bagna il piede della Città, à un’Isola, in cui non mai cade gra-

    Rika Karka ovay — spilah Kapgliucch ozgor,
    Slove po svaki Kray — chino stuara mramor.
    Na çudan pak zlamen — svakse tuy navracchià
    Gdi darvo u Kamen — tay voda obracchià.
    Utoyti yosc ricy — ugori padayu,
    Kogi no oghnici — betegh ne pridayu.
    Riche tey yosc nad slap — riba slavom slove
    Parxinom yere Kgliap — zlatnomse tuy tove.
    Tuyusu psi brez straha — chino samo rexe
    Na Turka, i Vlaha — i ugistgih prexe.
    Yezero nam blatno — sedmo lito svih stran,
    Ugore tad yatno — mecchie iz sebe van.
    Raçzi yosc stonoghi — Kozzice chih zovu,
    Od pegliasu mnoghi — i ti prì nas plovu.
    Prì gradu ovomu — Zubataz Krunnasti
    A ne poi inomu — naydese ù çasti.
    I toye podobno — castse tay pristogi.
    Ofdi er osobno — s’ Kragliem broy rib stogi.
    Che ima suud more — nay plemenitiye
    Osdi Kraglia duore — passom svaka tiye.
    Pitomanam çudno — p skava Riba tay,
    Ghdici prirazbludno — na suhi doyde Kray
    Ayoscchie çudnigi — stuor, ofdi Vidisce.
    Morschi ęlovich diugi — bi Kog’ uhitisce.
    Morenam pri Kruzih — ima Korotagne
    Zaloxay od druxih — trisu, à ne magne.
    Od tach yosc vaglie — moranamsu strane
    Danam od Kuraglie — u gnih rastu grane.
    Dalece od mora — frid Kopnasu vodè,
    Nana che su stuora — i solnam tuy rodè.
    Ohualnoga soka — sladorizna vide
    Srimçanam otoka — glas po suitu ide.
    Viscega ponosa — kopnaye yosc strana.
    Mednabonam rosa — tuy pada tay Mana.
    Osdi Xena tuy svu — sminose slobodi
    Odrizat mater suù — ter xive, i hodi.
    Osdi chih ranioce — prisikscigim moxyan
    Gliudi ti xivisce— potle godiscch, i dan.

    Pet. Difn. Upohualu od Grada Scib.